Sredozemlju prijeti dezertifikacija

3880938930

Globalno zatopljenje poremetit će sredozemnu regiju više od bilo kakvih suša ili toplinskih udara u zadnjih 10 tisuća godina, a dijelovi južne Europe do kraja stoljeća će postati pustinje, objavili su znanstvenici.

Prosječna temperatura u regiji već je narasla za 1,3 stupnjeva Celzija od kraja 19. stoljeća, znatno iznad 0,85 stupnjeva koliko je svjetski prosjek, stoji u istraživanju kojeg je vodilo francusko sveučilište Aix-Marseille.

Klimatske promjene uzrokovane čovjekom “vrlo će vjerojatno izmijeniti ekosustave na Sredozemlju na način koji je bez presedana” u proteklih 10 tisuća godina ako vlade uskoro ne smanje emisije stakleničkih plinova, napisali su znanstvenici u časopisu Science.

Pustinje bi se mogle proširiti južnom Španjolskom i Portugalom, sjevernim dijelovima Maroka, Alžira i Tunisa, te u drugim regijama poput Sicilije, južne Turske i dijelova Sirije, navodi se u članku.

Vegetacija tih regija, poznatih po borovima, maslinama i hrastovima, također će se dramatično izmijeniti.

Prošle se godine u Parizu oko 200 vlada dogovorilo kako će ograničiti rast prosječne svjetske temperature na “znatno ispod” 2 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta brojka bi idealno trebala biti 1,5 stupnjeva. Vlade će se idućeg mjeseca ponovno sastati u Maroku kako bi razmotrile svoj dogovor.

Bit će više sunca, a manje kiše

Sredozemlje je osjetljivo na globalno zatopljenje dijelom zbog atlantskih oluja za koje se smatra da će se pomaknuti prema sjeveru, zbog čega će biti više sunca i manje kiše.

Cilj od samo 1,5 stupnjeva rasta temperature osigurao bi da sredozemni ekosustavi ostanu u granicama proteklih 10 tisuća godina, stoji u istraživanju. Debata o rezanju emisija je hitna “zbog tih osjetljivih regija”, smatra voditelj istraživanja Joel Guiot s francuskog sveučilišta.

Znanstvenici su rekonstruirali prijašnje klime proučavajući pelud u slojevima blata u jezerima. Tako primjerice hrastova pelud znači vlažnu i umjerenu klimu, dok ona od smreke i jele naznačuje hladnija razdoblja, rekao je Guiot.

Neki topli periodi i suše kroz povijest su se poklapale s razdobljima društvrnih promjena, kao oko 1400. kad je velik broj ljudi u Otomanskom carstvu napustilo neproduktivne farme i postalo nomadima.

Prošle je godine jedna studija objavljena u listu američke Akademije znanosti istaknula kako postoje dokazi da je klimatska promjena koju je uzrokovao čovjek mogla doprinijeti suši između 2007. i 2010. koja je bila jedna od faktora pokretanja građanskog rata u Siriji.

Facebook Comments

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *